Haris Silajdžić rođen je 1994. godine i porijeklom je iz Goražda. Završio je Elektrotehnički fakultetu u Sarajevu, gdje se zaposlio u firmi koja se bavi software developmentom, odnosno android developmentom, te je ostao živjeti na Ilidži.
Član je Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) od promjene njenog vodstva.
Pitanje: Poštovani Delegati,Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama. Iznos koeficijenta nije bitan, da li će se smanjiti na ovaj Paraolimpijski trenutni ili povećati na Olimpijski, ali je bitno da budu jednaki!Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.
Odgovor:
Postovani,
sto se tice diskriminacije koja je ocigledna i evidentna, uradit cemo sve sto je u nasoj moci te cemo kao klub SBiH-a, a i ja licno traziti da se ta nepravda popravi!
Sto se drugog pitanja tice, trazit cu napismeno ili usmeno da mi nadlezno ministarstvo odgovori na ovo pitanje te otkloni dileme koje su jasno vidljive iscitavajuci pomenute clanove i stavke.
Srdacan pozdrav,
Haris Silajdzic
Pitanje: Poštovani nadam se da će te odvojiti vrijeme da pročitate i odgovorite na ova dva pitanja koja su također dio "Mišljenja Paraolimpijskog komiteta BiH" na ovaj Nacrt Zakona u prethodnom mandatu.Da li se slažete da je potrebno izjednačiti koeficijente za osvojenu medalju na Paraolimpijskim igrama sa osvojenom medaljom na Olimpijskim igrama i na taj način otkloniti diskriminaciju osoba sa invaliditetom? Ovo je definitivno Zakon kojeg bi trebalo donijeti. S tim da je u Nacrtu zakona napravljena jedna greška. U samom “Nacrtu zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH”, tačnije u članu 10. stav 3. zakona vrši diskriminacija osoba s invaliditetom i krši se njihovo pravo na jednakost koje im garantuje „Povelja Evropske unije o temeljnim pravima“ u članu 21. stav 1., gdje se navodi sljedeće „Zabranjuje se svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija.“Dakle u članu 10. nacrta Zakona u kojem se definišu Koeficijenti za obračun doživotne mjesečne naknade, a u stavu 3. ovog Člana jasno je napravljena razlika u koeficijentu za Olimpijske igre i Paraolimpijske igre. Koeficijenti su utvrđeni bazirajući se na staroj kategorizaciji sportista koja je također svojim odredbama diskriminisala osobe sa invaliditetom, međutim nekoliko dana nakon dostavljanja nacrta Zakona Vladi FBiH, Vlada je na sjednici održanoj 03.02.2022. godine izmijenila „Uredbu o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrade sportistima, sportskim radnicima i sportskim udruženjima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim takmičenjima“, a koja u sebi sadrži novu kategorizaciju sportista u kojoj su na inicijativu Paraolimpijskog komiteta BiH izjednačene nagrade za ostvarene sportske rezultate na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Na ovaj način je otklonjena diskriminacija osoba sa invaliditetom u navedenoj Uredbi.Nadamo se da će u konačnici Nacrt Zakona i sam Zakon biti izjednačen sa novom Uredbom i na taj način ispravljena diskriminacija koja se sigurni smo nije namjerno napravila u nacrtu Zakona.Sve pohvale predlagačima što se konačno pokrenulo ovo pitanje, koje je već godinama unazad uređeno u susjednim nam državama.Poštovani, pitanje se odnosi na član 6 stav (1) tačka (a) i (c) Nacrta Zakona. Naime, Nacrtom Zakona je propisano da radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu sportista treba da ispunjava između ostalog i (a) da ima navršenih 40 godina starosti, (c) da je kategorisan kao zaslužni sportista BiH, a što je direktno vezano za član 2 stav (1) tačka (b) ovog Nacrta Zakona. Članom 3. stav (1) tačka (a) Pravilnika o kategorizaciji sportista na nivou BiH sportisti su kategorisani prema određenim kategorijama, odnosno vrstom osvojene medalje na takmičenjima. Također, članom 6 istog Pravilnika kategorisani sportisti ostvaruju pravo na naknadu ukoliko su dobili rješenje o kategorizaciji i to:a) Zaslužni sportisti iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog pravilnika ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu nagradu na godišnjem nivou nakon što ispune uvjete za odlazak u penziju u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, odnosno da bi dobili traženu potvrdu o kategorizaciji sportista treba da ima navršenih 65 godina starosti, što je u direktnoj koliziji sa članom 6 stav (1) tačka (a) Nacrta Zakona u kojem se kaže da vrhunski sportista ima pravo na doživotnu sportsku naknadu ukoliko ima navršenih 40 godina starosti. Molim da to razmotrite, te da se na vrijeme otklone nepravilnosti. Hvala.
Odgovor:
Postovani,
sto se tice diskriminacije koja je ocigledna i evidentna, uradit cemo sve sto je u nasoj moci te cemo kao klub SBiH-a, a i ja licno traziti da se ta nepravda popravi!
Sto se drugog pitanja tice, trazit cu napismeno ili usmeno da mi nadlezno ministarstvo odgovori na ovo pitanje te otkloni dileme koje su jasno vidljive iscitavajuci pomenute clanove i stavke.
Srdacan pozdrav,
Haris Silajdzic
Pitanje: Da li će biti omogućen efikasniji inspekcijski nadzor kada je riječ o pružanju usluga putem elektronske trgovine i prodaje na daljinu?
Odgovor:
član 51 stav 1) Zakona navodi da je trgovac koji obavlja elektronsku trgovinu, obavezan u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan potrošačima i NADLEŽNIM INSPEKCIJSKIM ORGANIMA, pružiti informacije o svom sjedištu, adresi, ID i PDV broju, ostalim podacima koji su bitni za kontakt. Shodno ovome, inspekcijski organ uvijek može provjeriti na web platformi ili stranici, je li to lice registorovani ili prodaje na crno.
Međutim ovdje ima jedan mali propust u zakonu, te koliko vidim u kaznenim odredbama zakona članovi 127. do 130., NIJE PROPISANA KAZNENA ODREDEBA ZA TRGOVCA UKOLIKO NE POSTUPI PO OVOM ČLANU 51. ZAKONA.
No, ja mislim da će ovaj Zakon stvarno uz postojanje ove obaveze da sve svoje podatke kao trgovac javno istakneš, dovesti do toga da će inspekcija lakše ući u trag onima koji prodaju vrše na crno.
Isto tako u članu 106. Zakona se navodi da će nadležno ministarstvo prikupljati od trgovca podatke o njegovoj trgovačkoj mreži, cijenama, promjenama cijena, zalihama, marži i druge podatke. Ovo će se posebno regulisati Pravilnikom kojeg će ministarstvo donijeti. Ovi podaci isto predstavljaju jako dobru bazu ukoliko će inspekcijski organ imati pristup istom, jer će se svi ti podaci dostavljati ministarstvu u elektronskom obliku, tako da inspekcija može imati dobru pripremu i dobre podatke prije izlaska na teren.
Srdačno,
Haris Silajdžić
Pitanje: Poštovani u skladu sa navedenim - Pedagozi - psiholozi u BiH kao kompetentni stručnjaci pishološku djelatnost uspješno obavljaju dugi niz godina. Univerzitet u Tuzli odsjek Pedagogija - psihologija zadnjih 18 godina iznjedrio je preko 1000 pedagoga - psihloga koji uspješno rade godinama u oblasti odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalnih usluga itd. Napominjeno državni fakultet koji je licenciran od strane MON Tuzlanskog kantona. Diploma pedagoga psihologa stečena na Univerzitetu u Tuzli priznata je i u zemljama Evropske unije i svijeta, a naša država nam osporava, što je sramotno i za svaku osudu. Nacrtom Zakona o djelatnosti psihologa ne samo da nisu prepoznate kompetencije pedagoga psihologa nego nisu nikako uzete u obzir. Stoga je nužno da se Nacrt zakona o djelatnosti psihologa izmjeni i da se u tekstu Prijedloga Zakona diplomirani pedagozi - psiholozi , bachelori pedagogije - psihologije priznaju i prepoznaju kao jednakopravni psihološki djelatnici.Smatrate li Vi koji sjedite na tim mjestima da je ovo nehumano, diskriminatorno, da tjerate mlade obrazovane ljude da odlaze iz ove zemlje, ti ljudi su čisto pošteno završili svoje studije, na državnom fakultetu koji nisu studenti izmislili , čiji roditelji su dali zadnji atom snage da ih školuju, među kojima su djeca šehidskih porodica, ja sam jedna od tih, i sad se nađe neko nakon 10, 20. godina da osporava zanimanja.
Odgovor:
Postovani,
hvala Vam na javljanju.
Dobro sam upoznat sa temom, takodjer sam dobio nekolicinu pitanja slicnog sadrzaja, te cu nastojati biti precizan i jasan.
Obzirom da je pomenuti odsjek na UNTZ priznat u zemljama EU, nasa drzava nema razloga da Vas diskriminira po ovom osnovu. Smatram takodjer da je prava adresa nametnuta Vlada i resorni ministri koji ove zakone pripremaju i stavljaju u proceduru, a rukama SDP-a NiPa i NSa bivaju izglasani u parlamentu. Tako da nam je za utjehu samo kada ih pobijedimo na izborima da ove i slicne stvari mijenjamo, do tada su nam ruke svezane.
Predlozeni zakljucak SBiHa koji glasi: "Zastupnicki dom Parlamenta Federacije BiH poziva Vladu FBiH i nadlezno ministarstvo da pri izradi Prijedloga Zakona o djelatnosti psihologa u FBiH prepoznaju i priznaju kompetencije bachelora pedagogije-psihologije, diplomiranih pedagoga-psihologa, magistara drustvenih nauka iz podrucja psihologije i magistara psihologije koji su obrazovanje stekli na Univerzitetu u Tuzli i drugim akreditovanim univerzitetima u BiH, te da im se Zokonom o psiholoskoj djelatnosti u FBiH omoguti obavljanje psiholoske djelatnosti." nazalost nije usvojen, to govori o trenutnoj namjeri nametnutog ministra Delic Adnana i cjelokupne politike Trojke kada je u pitanju Vasa kategorija.
Bojim se masovnog iseljavanja kao sto Ste spomenuli, do cega, nadam se, nece doci!
Pozdrav,
Haris Silajdzic
Pitanje: Poštovani,U skladu s navedenim, zanima me kakav je status studenata koji su tokom dodiplomskog studija stekli zvanje profesor Psihologije i sociologije - bachelor, te tokom II ciklusa - diplomskog studija stekli zvanje magistra Psihologije na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru? Čitajući prijedloge i raspravu između jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, zanima me da li to znači da kompetentnost diplomiranih psihologa (posebno magistra psihologije) određuje samo broj stručnih predmeta na studiju? Da li to znači da diplomirani magistar psihologije (prethodno jednopredmetni studij) vrijedi više od diplomiranog magistra psihologije (prethodno dvopredmetni studij, pa magisterij) koji ima objavljene naučne radove i druge edukacije uz svoje ime? Ko može sa takvom sigurnošću tvrditi i kleti se u superiornu kompetentnost jednopredmetnog studija, samo kao takvog? Uz današnju sociokulturološku klimu, te tendenciju studenata da naučeno zaborave za kratak rok, dijelom zbog mehaničkog usvajanja materijala (što postaje sve češči slučaj), koliko je pouzdano procjenu kompetencije bazirati na osnovu "jednopredmetnosti" ili "dvopredmetnosti" određenog studija? Naše javne ustanove (Univerziteti) su jasno odredili i pod akreditacijom osmislili nastavne planove i programe i kompetencije koje se stiču nakon uspješnog apsolviranja istih studija, te da li donošenje ovog zakona znači podrivanje javnih ustanova i proglašavanje istih nestručnim, nekompetentnim i neozbiljnim? Opasnost nepoštivanja ovih studija (profesor psihologije i sociologije - bachelor, do magistra psihologije, te pedagoga-psihologa do magistra psihologije) leži u izjednačavanju naših javnih univerziteta sa nelegitimnim/nepriznatim privatnim univerzitetima. Da li će sutra bolje prolaziti i nositi etiketu kompetentnosti tajno zaprimljena, ali nepriznata diploma sa nepriznatog privatnog univerziteta, samo zbog toga što je bazirana na jednopredmetnom studiju? Hoćemo li time samo otvoriti jedan akademski autoput za kupovanje diploma jednopredmetnog studija psihologije i sve više resursa ulagati u otkrivanje nepravilnosti u vezi s tim, koje mogu trajati godinama? Pod izgovorom stručnosti, koliko stručnih pojedinaca će ostati zakinuto za rad u području svoje kompetentnosti?Unaprijed hvala na odgovoru i srdačan pozdrav!
Odgovor:
Poštovani/a,
Odgovornost za sve navedene dileme i pitanja leži na Vladi i zastupnicima većine koji donose ključne zakone i politike kako u ostalim tako i u ovoj oblasti. Status studenata i vrijednost njihovih diploma, kao i integritet javnih ustanova, ne smiju biti zanemareni u procesu donošenja odluka. Kao opozicini zastupnik ću se kontinuirano zalagati za transparentnost i odgovornost u obrazovnom sektoru, ističući važnost očuvanja visokih standarda i integriteta javnih ustanova.
Pitanje kompetentnosti diplomiranih psihologa, posebno magistara psihologije, ne bi trebalo biti ograničeno samo na broj stručnih predmeta, već bi trebalo uzeti u obzir i kvalitetu obrazovanja te dodatne aktivnosti i iskustvo studenata. Stoga, diploma jednopredmetnog studija ne bi trebala automatski imati višu vrijednost od diplome dvopredmetnog studija samo zbog formalne strukture studija.
Također, važno je osvijestiti da sociokulturološka klima i trendovi učenja mogu utjecati na sposobnost zadržavanja i primjene stečenog znanja. Stoga je potrebno razmotriti nove pristupe i metode učenja kako bi se osiguralo dugoročno zadržavanje i primjena stečenih kompetencija.
Uvođenje strožije kontrole diploma i akademskih standarda može pomoći u sprječavanju zloupotreba i osigurati kvalitetu u akademskom radu. Također, važno je poduzeti mjere kako bi se izbjeglo izjednačavanje javnih ustanova s nelegitimnim privatnim institucijama te kako bi se osiguralo poštivanje integriteta i ugleda javnih univerziteta.
Konačno, nužno je osigurati da se stručnost i kompetencija vrednuju na temelju stvarnih postignuća i sposobnosti, a ne samo na osnovu formalne strukture studija. Iz opozicije ću se nastaviti zalagati za sistem koji pruža jednake mogućnosti svim studentima i osigurava integritet i kvalitetu u visokom obrazovanju.
U nadi da sam Vam uspio odgovoriti na postavljenja pitanja Vas srdačno pozdravljam,
Haris