Rođen je 15.01.1961. u Goraždu. Po zanimanju je profesor odbrane i sigurnosti, a diplomu je stekao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Pitanje: Da li Nacrt budžeta FBiH za 2016. godinu vidite kao dokument usmjeren na smanjenje/ograničenje javne potrošnje?
Odgovor:
Usvajanju prijedloga budžeta po pravilu predhodi izjašnjavanje o Nacrtu budžeta za tekuću fiskalnu godinu. Budžet za 2016 godinu u svom nacrtu, zatim i prijedlogu nije ništa drugo do "historijsko planiranje" a to znači da je nacrt budžeta za 2016 godinu u 90% identičan predhodnoj godini. Budžet bi u stvarnosti "morao" biti akt fiskalne snage koji bi Javne politike vlade stavio u funkciju čime bi se javim investicijama i utroškom sredstava obezbijedila nova vrijednost i kvalitetnija usluga korisnicima budžeta odnosno građanima. Na žalost ograničenje i smanjenje Javne potrošnje vidljivo je jedino u provedbi DF-ove mjere o zabrani odnosno maratorijumu na zapošljavanje koji je u budžetu uštedio oko 15-ak miliona KM. Tečko je da će vlada uspjeti smanjiti Javnu potrošnju dok ne provede reformu Javne uprave. Javna potrošnja je u stavri i poželjna ukoliko ide u investicije čime se otvaraju nova radna mjesta i povećava BDP. Naravno ja govorim o Javnim investicijama u oblasti infrastrukture, energetskog sektora i podsticaja malih i srednjih preduzeća a ne finansiranje Javnih preduzeća koja generišu gubtke i ne stvaraju kvalitetnije usluge.
Pitanje: Da li smatrate da poslodavac treba moći da drži radnike u stanju pripravnosti i nakon radnog vremena?
Odgovor:
Zakon o radu definiše odnose između poslodavca i radnika. Zakon o radu donosi Parlament na prijedlog Vlade FBiH i njime su odnosi poslodavac - radnik definisani. Da li poslodavac može držati radnike u pripravnosti nakon isteka osmočasovnog radnog vremena vjerovatno zavisi od sistematizacije samog radnog mjesta i ugovora koji je postignut na relaciji radnik - poslodavac. Radnik može pristati da bude u stanju pripravnosti ako mu se takav status finansijski nadoknadi. Za sve ostalo, smatram da Zakon o radu propisuje i na izvjestan način štiti prava radnika.
Pitanje: Da li smatrate da je opravdana mogućnost zabrane pristupa informacijama kada je riječ o štetnim emisijama?
Odgovor:
Slobodan pristup informacijama je jedna od sloboda društva koje je organizovano i zasnovano na demokratskim principima. Smatram da građani moraju imati obezbijeđen i slobodan pristup po svim važnim pitanjima a naročito o pitanjima i aktivnostima koje preduzimaju izabrani organi zakonodavne i izvršne vlasti a čije odluke mogu štetno djelovati na okolinu i građane. Najveću snagu u demokratski uređenim državama imaju njeni građani koji su na izvjestan način pozajmili vlastiti suverenitet onima koji čine zakonodavnu vlast. Stoga smatram nedopustivim bilo kakav oblik zaštite informacija za koje građani iskažu znatiželju osim u slučajevima kada je u pitanju informacija iz oblasti bezbijednosti ili slične informacije.
Pitanje: Da li smatrate da Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, promjenom postojećih kriterija za raspodjelu javnih prihoda, dovodi građane Federacije BiH u ravnopravan položaj?
Odgovor:
Javni prihodi su prihodi koji se prikupe na prostoru cijele BiH a čine ih PDV, akcize i carine i isti se centralizuju na JR. Zakon o raspodjeli JP definiše način i raspodjelu JP tako da se primarni i prioritetno finansira vanjski dug FBiH, izdvoje sredstva za Federalni nivo vlasti, autoceste FbIh, Distrikt Brčko te raspodjela na kantone i općine. Vaše pitanje da li će novim zakonom, odnosno eventualnim ukidanjem pondera kantonu Sarajevo, BPK,Kantonu 10 i Posavskom kantonu građani biti dovedeni u ravnopravan položaj, moje odgovor će Vas iznenaditi a on glasi da neće. Dobro poznajem finasijsku situaciju u BPK i znam da bi ukidanjem pondera koji je sada u kapacitetu 1,8 BPK finansijski trenutno postao neodrživ. Ustavne nadležnosti BPK, odnosno finansiranje zdravstva, policije, obrazovanja, Javne uprave ne bi bile održive bez posebnog pondera. Naravno, protivim se i ne slažem se da se građani FBiH Zakonom o raspodjeli JP diskriminišu bez adekvatnog obrazloženja zašto je to tako. Pristalica sam onih koji bi se zalagali da Zakon o raspodjeli JP bude takav da obezbijedi ravnopravan status građanima svih kantona a da se nedostajuća sredstva kantonima koji imaju problema sa finansijskom održivošću rješavaju uspostavom razvojnih fondova za slabo razvijena područja i kantone.
Pitanje: Da li se slažete sa uvođenjem zatvorske kazne za lica koja nesavjesno troše budžetska sredstva?
Odgovor:
Budžet je, poslije Ustava najvažniji dokument i njime se, obezbjeđenjem prihodovne strane finansiraju javne politike u, za građane važnim sferama života i djelovanja. U stvarnosti Budžet je centralizovanje finansijskih sredstava prikupljen indirektnim i direktnim porezima te drugim zakonskim, fiskalnim i parafiskalnim nametima. Važan dokument kada je u pitanju utrošak budžetskih sredstava je Zakon o izvršenju budžeta za fiskalnu godinu. Zakonom su regulisani prioriteti u finansiranju te procenti eventualnog preusmjerenja unutar budžetskih kodova ministarstava. Svako kršenje Zakona o izvršenju bužeta i nenamjenski utrošak srdstava povlači krivičnu odgovornost kako predlagača tako i organa koji verifikuje takve odluke. Odgovor na Vaše pitanje je sledeći: Smatram da bi nakon utvrđivanja zloupotrebe finansijskih sredstava od stranr pojrdinaca ili vlada MORALO podlijegati oštrim sankcijama a kao zagovornik teorije generalne prevencije u smislu da se počiniocu hapse, u svaakom slučaju bih podržao tako represivne ali konkretne mjere.