Odgovor:

Postojećim zakonskim propisima izdvajanja prema lokalnim zajednicama, na cijoj teritoriji su izgrađeni hidroakumulacioni energetski objekti, isključivo su vezana za količinu proizvedene električne energije i iskorištene vode. Površina potopljenog zemljišta se ne uzima kao parametar za određivanje visine te naknade.

Na teritoriji opština Livno i Tomislavgrad za potrebe proizvodnje električne energije u hidroelektrani "Orlovac" (u Republici Hrvatskoj - HEP), potopljene su velike povrsine obradivog zemljišta u Livanjskom polju, kao i u Buškom blatu. Obzirom da je u navedenoj HEP-ovoj hidroelektrani proizvodnja električne energije mala u odnosu na hidroakumulacijom zauzetu piovršinu (koja se nalazi u BiH) izdvajanja prema navedenim lokalnim zajednicama su minorna. 

Obzirom na navedeno, apsolutno ću podržati Prijedlog zakona kojim se kao parametar određivanje visine naknade koju elektroprivrede uplaćuju lokalnim zajednicama uvrštava i potopljena površina, kao i predloženi iznos (najmanje 1,5 KM po jednom hektaru hidroakumulacijom potopljene površine na godišnjem nivou). Zakon će svakako pogodovati i svim drugim lokalnim zajednicama na cijoj teritoriji se nalaze hidroakumulacije za proizvodnju električne energije.

0 0 Datum odgovora: 25.09.2021

Odgovor:

Na Zakon o šumama čeka se od 2009. godine, kada je odlukom Ustavnog suda tadašnji Zakon o šumama proglašen neustavnim. Vladfa Federacije je 2 poslije toga donije Uredbu o šumama koja je takoodje 2011.godine odlukom Ustavnog suda stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, izuzev HNK, donijeli Zakone o šumama.

Donošenjem Zakona o šumama uredila bi se oblast šumarstva na nivou Fedracije što bi omogućilo zaštitu ovog prirodnog resursa, zaustavljanje bespravne sjeće šume i bespravno zauzimanje državnog šumskog zemljišta. Zbog ovog posljednjeg je prije par dana Ustavni sud proglasio neustavnim Zakon o šumama RS.

Na nužnost donošenja ovog zakona ukazuje i činjenica da je Federacija u potpunosti razvlaštena u vezi upravljanja i gospodarenja i gospodarenja šumama, što nanosi dugogodišnju veliku štetu budžetu Federacije.

Dakle, nedvojbeno je da bi Prijedlog zakona trebalo podržati, međutim ponuđeni prijedlog ima cijeli niz rješenja za koja i struka (Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara) i lokalne zajednice ((Savez općina i gradova), a i sami klubovi zastupnika smatraju da nisu dobra. Nakon proučavanja svih primjedbi i predloženih amandmana (kojih je jako mnogo i kojima se prakticno mijenja srž zakona), smatram i djelovat ću u smjeru da predlagač (Vlada Federacije) povuće Prijedlog (što za razliku od eventualnog odbijanja od strane zastupnika omogućava brzi povratak na zastupničke kluipe), doradi Prijedlog, uobziri sve opravdane primjedbe i tako poboljšan tekst Prijedloga zakona u što kraćem vremenu ponovo vrati u parlamentarnu proceduru.

0 0 Datum odgovora: 25.09.2021

Odgovor:

U svakom slucaju misljenja sam da je neophodno, na nivou Federacije, donijeti Zakon o najnizoj plati. Donosenje tog Zakona smatram prethodnim pitanjem za donosenje drugih vrlo vaznih ekonomskih zakona kao sto su Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak, a na cije donosenje se Vlada Federacije obavezala jos u Reformskoj agendi iz 2015.godine, a koji su aktuelni u poslanickoj proceduri.

Vlo je nezahvalno kalkulisati ili speklisati o samom iznosu najnize plate, smatram da taj iznos treba definisati (a tako je i propisano) ESV (Ekonomsko socijalno vijece) kao triparitetno tijelo (Vlada Federacije, Savez samostalnih sindikata i Udruzenje poslodavaca). Definisanje iznosa bez prethodno sacinjenih projekcija o ucincima na ukupnu ekonomiju po meni bi bilo amaterski i potpuno neprihvatljivo sa stanovista davanja podrske istom.

0 0 Datum odgovora: 10.09.2021

Odgovor:

Devetogodisnje osnovno obrazovanje, odnosno osnovna skola u trajanju 1+8 godina(predskolsko + osnovno obrazovanje), propisano je i definisano Okvirnim Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH. Dakle, Zakon je donesen na nivou BiH, mislim 2003.godine. Proces uvodjenja devetogodisnjeg osnovnog obrazovanja u Federaciji BiH je poceo skolske 2004/2005.godinu, ali je okoncan, odnosno poceo se primjenjivati u svih 10 Kantona Federacije tek od skolske 2009/2010. godine, sa tim da se, prema mojim saznanjima u Zapadnohercegovackom kantonu provodi skraceni program za ucenike prvog razreda devetogodisnje osnovne skole koji traje samo jedno polugodiste.

Sve ovo je bio uvod u odgovor na Vase pitanje, a u cilju Vase informiranosti o kompleksnosti problematike (isprepletanih nadleznosti razicitih nivoa vlasti), samim tim i stvarne nadleznosti Parlamenta Federacije, kao i moogucnosti mog licnog politickog djelovanja u tom segmentu. 

Prema mom licnom misljenju, obrazovanje u BiH "vapi" za sveobuhvatnom reformom u okviru koje bi se rjesavale i Vase primjedbe. Da bih naveo sve argumente za izreceni licni stav, potrebno bi bilo veoma mnogo i vremena i prostora. Navest cu samo jedan koji se odnosi na nuznost reforme osnovnog obrazovanja. Naime, u najvecem globalnom istrazivanju obrazovanja (PISA) koje je provedeno 2018.godine, a provodi se svake 3 godine, BiH je zauzela 62. mjesto od 79 zemalja u kojima je istrazivanje provedeno. Prema tom istrazivanju, svaki drugi testirani ucenik (testiraju se petnaestogodisnjaci) u BiH ocjenjen je kao funkcionano nepismen. Svima nam je jasno da taj porazavajuci rezultat nije pokazatelj intelektualne ili kapacitativne hendikepiranosti nasih ucenika u odnosu na vrsnjake, nego je posljedica lose organizacije, loseg provodjenja i nadzora obrazovnog procesa, a na zalost, i dijelom lose kadrovske politike u obrazovanje. Kada se svemu tome losem doda i, na zalost, Ustavom Federacije  podjeljenja nadleznost, gdje je obrazovanje zajednicka nadleznost Federacije i kantona, tesko je ocekivati i bolje organizovano obrazovanje i bolje rezultate nastavnih procesa.

0 0 Datum odgovora: 10.09.2021

Odgovor:

Mislim da je postojeci Zakon o raspodjeli javnih prihoda apsolutno izgubio aktuelnost i po pitanju kriterija za raspodjelu, a i po pitanju pondera (sto se posebno odnosi na ponder za KS). Podrzavam donosenje novog Zakona koji ce na ravnopravniji i ekonomski opravdaniji nacin definisati raspodjelu javnih prihoda. Sama definicija u postojecem Zakonu kojim je za KS odredjen ponder 2 je neodrziva, a i prilikom donosenja tog Zakona je apsolutno neprecizna sto upucuje na cinjenicu da je cisto politicka. Smatramd a treba pomoci slabije razvijene Kantone (BPK; PK; K-10), ali da preostali kantoni treba da imaju isti udio u raspodjeli. Ukoliko Vlada Federacije u zadanom roku ne uputi u proceduru novi Zakon o raspodjeli javnih prihoda (kako je to nalozeno zakljuckom PD PF BiH) a koji ce otkloniti postojecu diskriminaciju i osvjeziti ktirerije za rapodjelu, podrzat cu predlozene izmjene i dopune koje tretiraju samo smanjenje pondera za KS.

0 0 Datum odgovora: 20.08.2021