Da li smatrate da su ovim zakonom propisane adekvatne stope poreza na dohodak?
Pitanje postavljeno puta: 9
Slađan Ilić (2014),
02.08.2017. 15:23:46
Mislim da nisu i da treba mnogo bolje analizirati prijedloge sa svih aspekata pa onda krenuti u proceduru
Aner Žuljević (2014),
26.04.2017. 07:20:50
Smatram da je zakon generalno los jer je napravljen da svi izgube osim budzeta FBiH.
Ukidaju se subvencije za djecu i kredit za prvo stambeno zbrinjavanje tako da to u stvari pokazuje kako se stvari sistemski pogorsavaju u odnosu na postojeca rjesenja.
Takodjer zakon ne prati ozbiljna analiza sto potvrdjuje da se kriju stvarne cinjenice koje ukazuju da se radi o stetnim rjesenjima i za radnike i za poslodavce.
Irfan Čengić (2018),
03.10.2019. 09:34:40
Ne, zbog čega sam uložio amandman za uvođenje progresivnih stopa oporezivanja dohotka, odnosno na manja stopa poreza bude na niže plate, a veća stopa na veće plate
Bolji prijedlog je da ovi do 800 plaćaju 5%, od 800 do 2000 15%, a preko 2000 neka se obračunava 20% poreza.
Pitanje postavljeno puta: 2Koji je razlog pa se vrši diskriminacija porodica sa više djece, odnosno zašto se tjeraju mladi bračni parovi da nemaju djeca? Po ovom zakonu samci su na dobitku odnosno čija djeca rade na nikada nisu ni bili tema poreske olakšice. Konačno zašto niste napravili skalu poreza mislim 5 - 10 - 15 - 20 - 25 . . . ili 10 - 20 -30 - 40 i tako dalje zavisno od primanja ? Jer ovim zakonom opet su najviše zaštićeni vas par hiljada koji imaju enormna primanja. ?
Pitanje postavljeno puta: 1Poštovani,Svjestan sam da je potrebno mijenjati poreznu politiku i stvarati socijalnu pravdu, tj. one sa većim primanjima više oporezovat.Međutim ovim zakonom se ukidaju porezni odbici na djecu.Evo vam konkretnog primjera iz stvarnog života:Moj kolega ima sedmero djece, drugi ima već 41g i neoženjen je, a ja sam oženjen i imam dvoje djece.Sva trojica imamo nadprosječnu plaću od cca 2000KM i po nacrtu oviga zakonu ćemo svi biti jednako oporezovani.Kako možete u isti koš svrstati čovjeka koji je našem narodu podario sedmero djeca, sa čovjekom koji nema niti jedno?Da smo u Indiji razumio bih, ima ih previše, ali kad naš narod masovno odlazi naša vlada predlaže ovakve gluposti.Molio bih da ovo pitanje uputite predlagačima ovoga zakona?Hvala i pozdrav,Luka Mandić
Pitanje postavljeno puta: 29
Željko Josić (2014),
15.12.2017. 08:25:59
Baš tako. Izvrsno ste to primijetili. Još da primjeti Fadil.
Ppštovani, Najnoviji prijedlog Zakona o porezu na dohodak je udar na porodice sa djecom, jer definitivno ne stimuliše natalitet.Kako je moguće da se poistovjete osobe ledici, bračni parovi bez djece i porodice sa dvoje, troje i više djece.Evo konkretno, ja imam plaću 1200 KM i troje djece, a moj kolega je samac i ima istu plaću, po ovom zakonu ćemo plaćati isti porez, što je apsolutno nerealno. S toga predlažem da predložite amandman gdje bi radnici sa djecom dobili poresku olakšicu 100 KM po djetetu na mjesečnom nivou odnosno 1200 KM na godišnjem nivou.Nigdje u svijetu ne postoji sličan zakon da na isti način tretira na isti način gore navedene kategorije.Unaprijed hvala.
Pitanje postavljeno puta: 2
Irfan Čengić (2018),
15.10.2019. 15:19:13
U potpunosti ste upravu, Vlada FBiH iako je povećala u prijedlogu neoporezivi dio plate, u potpunosti su izostavili odbitka za djecu. Klub SDP-a će imati amandmane na taj dio i diskutovati na ovu temu
Poštovani,Dali smatrate da je prijedlog Zakona o porezu na dohodak realan odnosno destimulirajuci za natalitet.Ovaj Zakon je u istu ravan stavio osobe ledike, bračne parove bez djece i BRAČNE PAROVE SA DVOJE, TROJE I VIŠE DJECE, što je totalni apsurd.Nigdje u svijetu ne postoji takav zakon. S toga Vas molim u ime radnika sa višečlanim porodicama da uložite amndman da se u poresku olakšicu uvrste djeca poreskih obveznika.Ponavljam ovaj Zakon je totalno diskriminirajući i stvorice kontraefekat kad je u pitanju natalitet.Unaprijed hvala.
Pitanje postavljeno puta: 7Zar ne smatrate da je nepošteno da se oporezuje naknada za prevoz na posao iz razloga što bi na taj način obračunavan i isplaćivana naknada ulazila i u penzioni osnov, što je nekorektno za zaposlenike koji ne primaju naknadu, jer žive blizu preduzeća, te bi po tom osnovu ovi koji primaju naknada bezrazložno imali i veći penzioni osnov, a recimo, imaju istu platu i sva otala primanja?Slijedeće pitanje je oporezivanje regresa koji se isplaćuje jednom godišnje, ako ga ikome i isplaćuju, i da ionako većina radnika ne može sebi priuštiti nikakav odmor. Oporezivanje ove naknade pruzrokovali biste da se i ova naknada ukine, zar mislite da je to pošteno?
Pitanje postavljeno puta: 1
Irfan Čengić (2018),
15.10.2019. 15:20:37
Ukoliko istovremeno sa ovim zakonom ne ide i Zakon o minimalnoj plati smatram da predložene promjene neće dati željene rezultate te da nije pošteno.
Postovani,zar ne smatrate da se ovim zakonom pokusavaju dodatno opteretiti i radnici i poslodavci? Zasto se ne insistira na smanjivanju stopa doprinosa sa dosadasnjih skoro 33% na 20%? Ako bi se zakon u ovakvom obliku uveo - nova stopa opterecenja na plate bi bila skoro pa 46% - ne uzimajuci u obzir cinjenicu da svaki radnik, i svako fizicko lice drzavi dodatno plati 17% PDV-a , sto predstavlja ukupno opterecenje od 63% ?Pored toga, zbog cega SDA-SDP i ostale stranke ne insistiraju na vracanju poreskih olaksica za izvoznike - u vidu oslobadjanja poreza na dobit - kada znamo cinjenicno stanje u kakvom se nalaze izvoznici, odnosno kakva je pokrivnost uvoza izvozom( 93% - 7%) ? Imajuci u vidu da se istovremeno smanje i stope doprinosa sa 33% na 20%, +13% na dohodak, sto bi cinilo ukupno poresko opterecenje za radnika i poslodavca od 33%?Zanima me, da li ce SDP kao stranka insistirati na vracanju ovih poreskih olaksica izvoznicima u paketu sa izmjenama zakona o doprinosima i dohotku, buduci da se predlozenim zakonom namjerava oporezivati i dividenda firmi - sto je vec jednom oporezovano i smatram da to predstavlja dodatno opterecenje na firme!Dakle, glavno pitanje je da li ce se vracati poreske olaksice za izvoznike u vidu oslobadjanja poreza na dobit - ako je ostvareni izvoz 30% i vise za tu fiskalnu godinu?Hvala
Pitanje postavljeno puta: 56
Elvir Karajbić (2018),
13.02.2020. 19:23:39
Klub SDP-a je protiv predloženih zakona od strane vladajuće većine upravo iz razloga koje ste naveli, a što možete vidjeti kroz izjave zastupnika iznešene o istim u javnosti. Lp
Irfan Čengić (2018),
14.11.2019. 16:20:47
Poštovani apsolutno se slažem da predloženi zakoni ne rasterećuje većinu poslodavaca jer troškovi poslodavaca sa platama do 800KM su veći nego sadašnjim zakonom zbog proširenja poreske osnovice. Prema dostupnim podacima 59% isplaćenih plata su manje od 650KM iz čega se može zaključiti da većina realno sektora će biti pogođena ovim zakonom.
Za vrijeme Vlade FBiH koju je vodio SDP izvoznici su bili oslobođeni poreza na dobit, Vlada Fadila Novalića je ukinula tu poresku olakšicu. Mi u SDPu i dalje smatramo da izvoz treba biti stimulisan poreskim olakšicama
Jasmina Zubić (2018),
16.11.2019. 21:19:44
Da,naravno da ću se zalagati za vraćanje poreskih olakšica za izvoznike.U proceduri donošenja Zakona o porezu na dobit upravo je jedan od naših amandmana bio i amandman kojim bi se vratile poreske olakšice za izvoznike, ali su, nažalost, svi amandmani odbijeni.
Lana Prlić (2018),
15.11.2019. 08:34:22
Apsolutno se slažem da za većinu poslodavaca ovaj zakon neće biti rasterećenje, jer za plate ispod 650KM trošak poslodavca će biti veći nego do sada zbog proširenja poreske osnovice. 59% isplaćenih plata su upravo plate ispod 650KM. U ranijim istupima SDP je naglasio da insistiramo na oslobađanju poreza na dobit firme koje izvoze. Takav zakon je bio na snazi za vrijeme Vlade FBiH koju je vodio SDP, a ta olakšica je ukinuta dolaskom Vlade Fadila Novalića.
Ivan Boban (2018),
10.04.2020. 20:57:34
Poštovani,
6. Redovita sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj se trebao razmatrati Zakon o porezu na dohodak, nikada nije održana.
SDP BiH je jasno naglasio kako Zakon u ovakvoj formi s mnogo nedostataka ne treba podržati.
Samer Rešidat (2018),
14.11.2019. 12:44:47
Postovani, zakon o kojem govorite jos nije dosao na dnevni red ali koliko vidim Vase pitanje je upuceno SDP-u a ne DF-u?
Hajrudin Žilić (2018),
20.08.2021. 07:54:10
Poštovani, odgovorit cu na pitanje, iako vidim da je postavljeno zastupnicima iz kluba SDP.
Prijedlog Zakona o porezu na dohodak je, za mene neprihvatljiv, izmedju ostalog i zbog razloga koje navodite u svom pitanju. Naime, smanjenje stope doprinosa je kozmeticka izmjena, obzirom da se isto kompenzira prosirenjem poreske osnovice. Odnosno u oporezivi dio plate bi, prema prijedlogu Zakona, usle i neke naknade koje trenutno nisu oporezive (Topli obrok, prevoz i slicno). Time bi radnici bili dodatno ostecen, jer poslodavac nije u obavezi isplacivati topli obrok, dakle moglo bi vrlo lako doci do ukidanja te vrste nadoknade od strane poslodavca. Smatram da se taj problem moze rjesiti jedino donosenjem Zakona o najnizoj placi u Federaciji i to je za mene prethodno pitanje u vezi donosenja Zakona o doprinosima. Prijedlog zakona o porezu na dohodak, takoodje ima svoje manjkavosti, od oporezivanja studentskih stipendija do oporezivanja dividende (ekonomski eksperti smatraju da se time uvodi dvostruko oporezivanje). Svakako sam za stimulisanje izvovzno orijentiranih preduzeca, a smatramd a Zakon o porezu na dohodak nije jedini pravni akt kojim se to moze definisati.
Amer Obradović (2018),
29.11.2021. 19:38:18
Poštovani, dugo vremena nije mi bila dostupna platforma za odgovore, tako da se izvinjavam zbog kašnjenja. Međutim, što se tiče zakonskih propisa oko doprinosa, moj stav je jasan: Zakon o doprinosima treba biti donesen u paketu sa Zakonom o minimalnoj plati. Doprinosi trebaju biti manji za privrednike, stope opterećenja moraju biti manje, ali se mora podići i minimalna plaća. Što se tiče poreskih olakšica za izvoznike, podržavam da se vežu uz oslobađanje poreza na dobit, naravno uz adekvatne mjere koje to mogu pratititi. Dakle, zakonska regulativa oko doprinosa mora biti obuhvaćena nizom zakona i mjera, ali ne vidim da sadašnja Vlada želi da se upusti u ozbiljnu reformu. Pozdrav
Postovani, nacrt Zakona u cl. 8. stav (2) t. l) predvidja da se u osnovicu poreza na dohodak ne ukljucuje otpremnina koja se daje zaposlenom u visini do tri prosječne plaće u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima. U Zakonu o radu ("Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) kao osnova za ostvarivanje prava na otpremninu uzima se "mjesečna plaća isplaćena radniku". Zasto ova dva zakona u ovom djelu nisu uskladjena, na nacin da se kao polazna osnova i u jednom i u drugom uzima ili prosjecna mjesecna plata isplacena radniku ili prosjecna plata Federacije? Nadalje, na osnovu Zakona o radu radnik ima pravo na otpremninu do 6 mjeseci, i iako to nije decidno navedeno, u slucaju da poslodavac isplati vise od 6 otpremnina, obracunavaju se puni doprinosi i porezi . Da li ce se sacinjavati mjesecni i godisnji izvjestaji o platama (MIP - 1023, GIP - 1022) tj. da li ce uplaceni doprinosi ulaziti u osnovicu za penzijsko-invalidsko osiguranje radnika kome je isplacena veca otpremnina od one zakonom definisane. Unaprijed zahvaljujem! S postovanjem, S. Ademovic
Pitanje postavljeno puta: 1
Irfan Čengić (2018),
09.03.2020. 15:10:57
Poštovani,
Već ranije sam odgovorio na isto pitanje, mislim da je itencija Vlade FBiH da oporezuje otpremnine (veće od 3 prosjecne plate) što do sada nije bio slučaj. Dakle mislim da nijr slucaj o neusklađenim zakonima veća svjesnom namjerom Vlade da dodatno oporezuje građane. Ovakav zakon bez usvojenih amandmana ne može dobiti moju podršku.
Postovani, nacrt Zakona u cl. 8. stav (2) t. l) predvidja da se u osnovicu poreza na dohodak ne ukljucuje otpremnina koja se daje zaposlenom u visini do tri prosječne plaće u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima. U Zakonu o radu ("Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) kao osnova za ostvarivanje prava na otpremninu uzima se "mjesečna plaća isplaćena radniku". Zasto ova dva zakona u ovom djelu nisu uskladjena, na nacin da se kao polazna osnova i u jednom i u drugom uzima ili prosjecna mjesecna plata isplacena radniku ili prosjecna plata Federacije? Nadalje, na osnovu Zakona o radu radnik ima pravo na otpremninu do 6 mjeseci, i iako to nije decidno navedeno, u slucaju da poslodavac isplati vise od 6 otpremnina, obracunavaju se puni doprinosi i porezi . Da li ce se sacinjavati mjesecni i godisnji izvjestaji o platama (MIP - 1023, GIP - 1022) tj. da li ce uplaceni doprinosi ulaziti u osnovicu za penzijsko-invalidsko osiguranje radnika kome je isplacena veca otpremnina od one zakonom definisane. Unaprijed zahvaljujem! S postovanjem, S. Ademovic
Pitanje postavljeno puta: 1
Irfan Čengić (2018),
09.03.2020. 15:01:16
Poštovani,
Vjerovatno je itencija predlagača zakona (Vlada FBiH) je da sve opremnine veće od 3 prosječne plate oporezuje, te da upravo zbog toga i svjesno koriste ovakve formulacije te da se ne radi o neusklađenosti sa drugim zakonom već namjerom predlagača.
Ovakav tekst zakona bez usvojenih amandmana nema moju podršku.
Kod oporezivanja kapitalne dobiti, kako je moguće da se predloženim Zakonom uopće ne pravi razlika između dugoročnog i kratkoročnog posjedovanja vrijednosnih papira ili udjela. Nekome je to stečeno ulaganje životna ušteđevina (npr. sigurnost za stare dane u uvjetima ovako niskih penzija ili za slučaj bolesti i sl...) a neko ih nabavlja radi preprodaje, zarade i sl. U skoro svim normalnim zemljama ima se smisla za ovo pa se građanima koji dugoročno drže vrijednosnice ne oporezuje kapitalna dobit, samo je razlika u broju godina potrebnog držanja. Tako je u SAD, gotovo svim evropskim zemljama i širom svijeta. Čak kod naših susjeda: Srbija - nije oporezivo ako ih držiš preko 10 godina (jedinstveno za svu imovinu) a Hrvatska - nije oporezivo ako ih držiš više od 2 godine, plus svi dobici na dionicama stečenim prije datuma stupanja na snagu zakona.Interesantno, predlagatelj ovaj osjećaj ima kada su u pitanju nekretnine pa u članu 32 oslobađa poreza prihod od nekretnina koje su otuđene nakon 5 godina od sticanja. Kao da treba udovoljiti lobiju prometa nekretnina pa olakšati ove promete, a ne treba olakšati i ojačati naše skromno tržište kapitala.Sem toga, potpuno se zanemarila činjenica da su mnogi naši borci i radnici došli do dionica putem certifikata, da ih drže dugo vremena i da je njihovim porodicama neki vid ušteđevine ili stečevine, koju će otuđiti kad im zatreba i tad ih država treba oporezovati.Da ne govorimo kako je traljavo inače regulisana ova oblast, npr. inflacija se uopće ne uzima u obzir, za 10 godina inflacija od 2 posto pojede kapitalna dobit od 22%.
Pitanje postavljeno puta: 3
Irfan Čengić (2018),
13.07.2021. 12:19:57
Poštovani,
Ovaj zakon je ocijenjen kao nekvalitetan i nije nikada ni razmatran u Predstavničkom domu i sam sam imao nekolkko amandmana na ovaj zakon. Mislim da o promjenama o kojima govorite neće doći u ovom mandatu Parlamenta FBiH.
Kod oporezivanja kapitalne dobiti, kako je moguće da se predloženim Zakonom uopće ne pravi razlika između dugoročnog i kratkoročnog posjedovanja vrijednosnih papira ili udjela. Nekome je to stečeno ulaganje životna ušteđevina (npr. sigurnost za stare dane u uvjetima ovako niskih penzija ili za slučaj bolesti i sl...) a neko ih nabavlja radi preprodaje, zarade i sl. U skoro svim normalnim zemljama ima se smisla za ovo pa se građanima koji dugoročno drže vrijednosnice ne oporezuje kapitalna dobit, samo je razlika u broju godina potrebnog držanja. Tako je u SAD, gotovo svim evropskim zemljama i širom svijeta. Čak kod naših susjeda: Srbija - nije oporezivo ako ih držiš preko 10 godina (jedinstveno za svu imovinu) a Hrvatska - nije oporezivo ako ih držiš više od 2 godine, plus svi dobici na dionicama stečenim prije datuma stupanja na snagu zakona.Interesantno, predlagatelj ovaj osjećaj ima kada su u pitanju nekretnine pa u članu 32 oslobađa poreza prihod od nekretnina koje su otuđene nakon 5 godina od sticanja. Kao da treba udovoljiti lobiju prometa nekretnina pa olakšati ove promete, a ne treba olakšati i ojačati naše skromno tržište kapitala.Sem toga, potpuno se zanemarila činjenica da su mnogi naši borci i radnici došli do dionica putem certifikata, da ih drže dugo vremena i da je njihovim porodicama neki vid ušteđevine ili stečevine, koju će otuđiti kad im zatreba i tad ih država treba oporezovati.Da ne govorimo kako je traljavo inače regulisana ova oblast, npr. inflacija se uopće ne uzima u obzir, za 10 godina inflacija od 2 posto pojede kapitalna dobit od 22%.
Pitanje postavljeno puta: 13
Lana Prlić (2018),
12.07.2021. 11:21:55
Poštovani, Prijedlog Zakona o porezu na dohotak FBiH se našao na jednoj od sjednica PD PFBiH ali ta sjednica nikada nije održana. Stalno naglašavamo kako je Zakon u ovoj formi pun nedostataka.
Aner Žuljević (2018),
03.08.2022. 16:28:23
Nazalost puno je losih i nelogicnih prijedloga u ovom zakonu, tako da mi je drago da je isti zaustavljen u proceduri.
Damir Marjanović (2018),
24.06.2021. 13:23:10
Poštovani, hvala velika na postavljenom pitanju. Dopustite mi da se konsultujem sa kolegaman čija je uža specijalnost poreska politika, te da Vam prenesem njihov stav, koji će, pak, meni pomoći da oblikujem svoje političko mišljenje i odluku glede navedenog Zakona. Srdačni pozdravi!
Poštovani,da li zaista mozemo doci u situaciju da prvi nasljedni red placa porez na nasljednu imovinu kucu stan i sl. Efekat tog zakona ce sigurno biti da ce se vrlo malo nekretnina onda pravilno voditi u katastru!Mali broj ljudi ce sebi priustiti luksuz da prevede nekretninu. Mislim da ce nastati haos u oblasti katastra nekretnina, i za ovo malo sto je uredjeno.LP
Pitanje postavljeno puta: 10
Irfan Čengić (2018),
17.11.2021. 15:33:12
Prvi nasljedni red bi trebao biti oslobođen kantonalnim zakonima. Očekujem da će Vlada FBiH objasniti i obrazložiti ovu situaciju
Hajrudin Žilić (2018),
18.11.2021. 18:50:06
Vaše pitanje je potvrda veoma prisutne zabrinutosti i negodovanja građana u vezi sa nekim od rješenja koja se nalaze u Prijedlogu Zakona o porezu na dohodak. U konkretnom slucaju nedoumice i negodovanja su izazvale neodgovorne izjave i konstatacija pojedinih novinara, pa i voditelja poprilicno gledane informativne emisije na jednoj od televizija koja se emituje petkom i subotom. Odgovrno tvrdim da Prijedlog pomenutog zakona oblast oporezivanja poklona i naslijeđa ne tretira na takav nacin. Naime u članu 8.tačka 2. pod c) među prihodima koji se ne uključuju u osnovicu poreza na dohodak su; "prihodi po osnovu nasljedstva i poklona ukoliko su na njih plaćeni porezi ili su oslobođeni od plaćanja poreza po propisima kantona". Izvjesno je da je po kantonalnim zakonima "prvi nasljedni red" kako vi kažete, oslobođen plaćanja poreza na poklon ili naslijeđe. Dakle roditelji kad poklanjaju djeci ne plaća se porez. Tkoođe u članu 32. stav 4.. gdje su definisani prihodi od imovine navodi se. ".. otuđenjem nekretnine smatra se i prijenos bez naknade (poklon, naslijeđe i sl) ukoliko nije na takav prijenos plaćen porez na poklon (naslijeđe) ili nije oslobođen od plaćanja poreza na poklon (naslijeđe) po propisima kantona". Dakle i taj član jasno govori da prvi naljedni red ne plaća porez na poklon (naslijeđe). Na žalost, pojedinim nedogovornim izjavama "Ako ti otac pokloni kuću od 200 hiljada, Fadilu moraš dat 20 hiljada poreza" su ništa drugo do "prosuto perje" koje je teško ili nemoguće pokupiti, te stoga nedoumica, zabrinutost i negodovanje kod velikog broja građana.
Sa poštovanjem
Damir Marjanović (2018),
26.04.2022. 03:34:20
Poštovani/a moj stav je jasan, protivim se plaćanju poreza na nasljeđene nekretnine u tzv. prvom nasljednom redu. Srdačni pozdravi!
Vibor Handžić (2018),
16.12.2021. 12:21:51
Poštovani,
U takvu situaciju bi hipotetički mogli doći, ukoliko Vlada FBiH zaista predloži takva rješenja i ukoliko bi oba doma Parlamenta FBiH izglasala usvajanje takvog zakonskog rješenja.
Za sada mi se čini, kao i za mnogo drugih stvari, da je ovo bilo puštanje "probnog balona" u medije, kako bi se provjerila reakcija javnosti, koja je bila opravdano izrazito negativna.
Srdačan pozdrav,
Vibor Handžić
Da li je korektno da "freelancer" placa doprinose (Kantonali i Federalni) za zdravstveno osiguranje a da nema pravo na zdravstvenu zastitu? Tesko je prihvatiti da neko placa neku uslugu a da nema pravo na tu istu uslugu.
Pitanje postavljeno puta: 3
Irfan Čengić (2018),
22.11.2021. 16:10:45
O tome se moze diskutovati, "freelanceri" ne plaćaju pune doprinose i poreze kao osobe koje ostvaruju radni odnos i imaju pravo na zdravstveno i penziono osiguranje kada govorimo o trenutnom stanju. Borio sam se na Parlamentu FBiH za bolje regulisanje rada "freelancera" i oprost dugovanja, smatram da je potrebno da se kroz reformu omogući osnivanje takvog oblika privrednih lica koji bi odgovarao freelancerima i kroz koji bi imali obaveze ali i prava. Na ovu temu imate i mišljenje ombusmena za ljudska prava sa tog aspekta.